Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Kunski krediti su ipak najsigurniji, ali su najskuplji

Kredit otplaćujem krajem mjeseca i već me je strah što će dotad biti. Kad sam uzeo kredit u “švicarcima” krajem 2004., rata mi je bila oko 4000 kuna, krajem prošlog mjeseca bila je 5530 kuna. 

Da sam ratu plaćao 1. kolovoza, morao bih dati 5556 kuna, a sutra već 6086,17 kuna. Ne samo da me, kao i brojne druge, pogodio rast tečaja švicarskog franka, već mi jei banka u nekoliko navrata povećavala kamatne stope. A kako tečaj raste, stvarno ne vidim kraja ovoj agoniji.

Kazuje nam to 40-godišnji Splićanin, jedan od onih građana koji sa zebnjom prate rast tečaja švicarskog franka, nadajući se ipak da će hrvatska Vlada naći pravo rješenje za pomoć dužnicima banaka koji su uzeli stambene kredite i kredite za kupnju automobila, vezane uz švicarsku valutu (CHF).

‘Valuta utočišta’

“Švicarac” je u srijedu na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oborio novi rekord. Srednji tečaj švicarskog franka, koji se primjenjuje od četvrtka, dosegao je razinu od čak 7,164 kune. U utorak je prvi put prešao psihološku granicu od 7 kuna, vrijedio je 7,04 kune. Jačanje franka, koji investitori smatraju valutom utočišta u kriznim vremenima, nisu onemogućile ni mjere švicarske središnje banke. 

Nakon što je u optjecaj pustila više franaka, ta je valuta na međunarodnim tržištima tek malo oslabjela prema euru. Euro je prema švicarskom franku ojačao 0,1 posto, na 1,0390 franaka. Dok rastu rate kredita vezanih uz CHF, a nije lako ni dužnicima koji su uzeli kredite u eurima (srednji tečaj eura iznosi 7,44 kune), pojedini građani pitaju se kako je onima koji imaju kredite u kunama. 

– Kunski krediti su najsigurniji, nema valutnog rizika. Ali, oni su skuplji jer banke nemaju dugoročnih izvora financiranja u kunama. Stoga je i potražnja za njima manja, većina kredita vezana je uz euro ili pak švicarski franak – kazuje nam Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke. 

Kad je riječ o kreditima u eurima, Šantić veli kako je valutni rizik minimalan s obzirom na povijesna kretanja i politiku Hrvatske narodne banke. HNB ima dovoljno instrumenata za mjere na deviznom tržištu, a i očekivati je da će HNB nastaviti s ovom tečajnom politikom do ulaska Hrvatske u euro-zonu.